Ukoliko ste osoba koja ne samo da pije kavu, već o njoj raspravlja, opsjednuti ste kavom, čitate brojne knjige o njoj - vjerujemo da ćete se ovdje osjećati kao kod kuće dok upijate činjenice o muzi svog života. Vjerujemo da ćete naučiti i nekoliko novih činjenica, a možda nam čak i u nekom trenutku napisati dugačak komentar na društvenim mrežama o svom “štreberskom” znanju.

U ovom smo postu sakupili sedam osnovnih činjenica o smeđem zrnu (ako je to uopće PRAVI naziv - vidi činjenicu broj 1) koje bi svaki kavoznalac trebao znati.

1. Zrna kave zapravo nisu zrna

Da, to je istina. Zrno kave zapravo je sjeme koje se nalazi unutar trešanja kave koje rastu na biljci kave. Nevjerojatno, zar ne?

Ako posadite zrno zelene kave (znači sirovo zrno koje nije obrađeno) u odgovarajućim uvjetima, ono će vjerojatno prerasti u potpuno novu biljku kave.

2. Tehnički gledano, kava je voće

Da, znamo - sada zvučimo kao vaš prijatelj sveznalica koji na zabavama nasumično iznosi činjenice, ali što se tiče kave, mi smo znalci u pravom smislu riječi.

Kao što smo već naveli u točci 1, zrna kave su sjemenke izvađene iz ljubičastog ili crvenog ploda (kada sazrije može postati žuto ili narančasto) koje raste na biljci kave i, baš kao i obične trešnje, plod kave je takozvano koštičavo voće. 

Dakle, sljedeći put kad netko komentira koliko kave pijete, možete odgovoriti da barem konzumirate puno voća ... tako nešto bi učinila sveznalica koja nasumično iznosi činjenice na zabavama. Ma šalimo se – naravno da pijući kavu ne konzumirate voće iz kojeg zrna kave dolaze.

3. Postoji otprilike 80 do 120 različitih vrsta biljaka kave, ali samo 4 od njih trenutno se koriste za pripremu napitka koje svi volimo

Dvije dominantne vrste kave koje se koriste uključuju kavu Arabica - koja čini oko 60% svjetske proizvodnje - i kava Canephora, poznata i kao kava Robusta.

Kava Liberica i kava Dewevrei (kava Excelsa) dvije su druge vrste koje se uzgajaju u znatno manjem obujmu, uglavnom zato što je potražnja za njima niska (uglavnom zbog okusa, a ponekad je i pitanje koliko ih je lako uzgajati i ubrati).

4. Kava prolazi kroz DUUUGI put od sjemena/zrna do šalice

Sve počinje sadnjom sjemena na velike zemljane površine u zasjenjenim rasadnicima. Ovisno o sorti, obično je potrebno 2 do 4 godine da biljka kave donese plod, i tada se bere. Kad se kava ubere, obrada počinje što je brže moguće kako bi se spriječilo kvarenje ploda. Zrna se suše a zatim se skida suha ljuska. Nakon toga se sortiraju po veličini, pakiraju u vreće i izvoze.

Zrna obično prolaze kroz postupak kušanja, koji se naziva cupping, tijekom kojega se provjerava kvaliteta. Tada prženjem počinje transformacija zelene kave. U tom trenutku postaju ljupko aromatična smeđa zrna koja su većini nas poznata. Zatim meljemo i kuhamo.

Znajući koliko je zahtjevan proces proizvodnje kave, još više cijenite ova mala zrna, zar ne?

5.  Ukoliko ih volite kao što tvrdite, čuvajte zrna na tamnom i hladnom mjestu

Zvuči kao kontradiktorni stav prema nečemu što volite, ali ako želite zadržati one veličanstvene mirise i okuse koji oživljavaju u procesu prženja, spremite zrna kave u posudu koja ih štiti od svjetlosti i nepropusna je za zrak. Njihovi neprijatelji su svjetlost, vlaga, toplina i kisik.

6.  Tri uobičajena načina prerade kave

Prerada kave - odvajanje ploda od sjemena tzv. zrna - jedan je od najvažnijih koraka u proizvodnji kave i može imati dramatičan učinak na okuse krajnjeg proizvoda. Najčešće se radi na tri načina, koje smo ukratko opisali u nastavku:

Suha prerada: ovo je jednostavna metoda i tzv. stara škola. Plodovi se rašire u tankom sloju na površinu izloženu suncu. To je uobičajeno u regijama u kojima se uzgaja kava i koje nemaju puno vode.

Mokra prerada: najčešća verzija ovog procesa uključuje odvajanje zrna od mesa ploda kave strojem poznatim kao depulper. Nakon što je depulper završio svoj posao, zrna se stavljaju u spremnik za vodu gdje se fermentacija brine o preostalom mesu ploda.

Prirodni proces: ovo je popularna metoda u Srednjoj Americi. Ovaj proces također uključuje stroj za depulper. Nakon što zrno prođe depulper, odlazi ravno na sušenje. Ova metoda dovodi do određenog slatkog, sočnog i kiselog okusa u šalici zahvaljujući preostalom mesu ploda koje je ostalo na zrnu.

7.  Okus koji zadržava zrno kave stvaraju različiti čimbenici koji se spajaju u veličanstvenom skladu

Zrno kave savršen je primjer kako je majka priroda nevjerojatno talentirani stvaralac. Možda ovo zvuči kičasto, ali istina je. U prirodi je potrebno uskladiti niz uvjeta kako bi svako zrno odraslo i postalo ukusna kava.

Raznolikost biljke kave, kemija tla, količina kiše i sunca, pa čak i nadmorska visina na kojoj kava raste može utjecati na okus konačnog proizvoda. Po našem mišljenju, to je ono što kavu čini tako lijepom i fascinantnom - to je znanost koju priroda provodi i dovodi do toga da niti jedna berba kave nije ista.